Primjena integriranog algoritma u dijagnostici i liječenju periferne arterijske bolesti u bolesnika s dijabetesom.

Cardiologia Croatica

article

Krešimir Gabaldo¹  Domagoj Vučić¹  Ivan Bitunjac¹  Marijana Knežević Praveček¹  Katica Cvitkušić Lukenda¹  Tomislav Krčmar⁴  Blaženka Miškić.¹ 

[1] General Hospital ‘’Dr. Josip Benčević’’ Slavonski Brod;University of Josip Juraj Strossmayer Osijek, Postgraduate University Interdisciplinary Study of Molecular Biosciences;University of Josip Juraj Strossmayer Osijek, Faculty of Dental Medicine and Health;University Hospital Centre Rijeka;University Hospital Centre Zagreb;University of Josip Juraj Strossmayer Osijek Faculty of Medicine

关键词: algoritam;    multidisciplinarni tim;    periferna arterijska bolest;    registar;    šećerna bolest.;   

DOI  :  10.15836/ccar2021.133

学科分类：心脏病和心血管学

来源: Hrvatsko Kardiolosko Drustvo / Croatian Cardiac Society

【 摘 要 】

Šećerna bolest sa svojim komplikacijama uzrokuje 9 % ukupne smrtnosti diljem svijeta. Periferna arterijska bolest, uz kardiovaskularne bolesti, najčešća je komplikacija šećerne bolesti, čija prevalencija raste s dobi i duljinom trajanja dijabetesa. Specifičnost periferne arterijske bolesti u dijabetičara jest difuzno zahvaćanje arterijskog sustava, poglavito potkoljeničnih arterija. Posljedično tomu, dijabetes je i dalje glavni uzrok malih i velikih amputacija ekstremiteta, što, uz smanjenje kvalitete života, znatno utječe i na preživljenje bolesnika. Budući da razvijena aterosklerotska bolest uključuje niz komplikacija iz stručne domene različitih užih specijalnosti, poput dijabetičkog stopala, u dijagnostici i liječenju nužno je organizirati multidisciplinarne timove. U tu svrhu u Općoj bolnici „Dr. Josip Benčević“ u Slavonskom Brodu organiziran je multidisciplinarni tim sa svrhom ranog prepoznavanja periferne arterijske bolesti te pravodobnog liječenja. Dosadašnje iskustvo iz svakodnevne kliničke prakse pokazuje da je za pravilno funkcioniranje tima nužno imati precizan dijagnostičko-terapijski algoritam kako bi se izbjegle duge liste čekanja za slikovnu obradu koja uključuje dupleks ultrazvuk i višeslojnu kompjutoriziranu tomografiju. Dijagnostički algoritam temeljio se na vrijednostima gležanjskog indeksa, a njegova vrijednost i klinička slika usmjeruju i određuju stupanj hitnosti i tip slikovne obrade. Integriranjem algoritma u on-line registar baze podataka dobili smo mogućnost lakšeg praćenja stope učestalosti, uspješnosti liječenja i ovisnosti o unesenim varijablama. Nadamo se da će takav način rada rezultirati ranijim otkrivanjem simptomatske bolesti, a time i znatnim smanjenjem amputacija donjih ekstremiteta te naposljetku i smrtnosti.

【 授权许可】

Unknown