Epidemiologija kardiovaskularnih bolesti u Primorsko-goranskoj županiji u razdoblju od 1999. do 2008. godine

Medicina Fluminensis

Rukavina, Tomislav¹ 

[1] Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, HrvatskaDepartment of social medicine and epidemiology, Faculty of medicine, University of Rijeka, Rijeka, Croatia

关键词: epidemiologija;    kardiovaskularne bolesti;    morbiditet;    mortalitet;    Primorsko-goranska županija;   

DOI  :  

学科分类：医学（综合）

来源: Medicina Fluminensis

【 摘 要 】

Cilj: Nezarazne bolesti , poglavito kardiovaskularne, te maligne, šećerna bolest i kronične bolesti dišnog sustava predstavljaju vodeću opasnost za ljudsko zdravlje i razvoj u cijelom svijetu. Spomenute bolesti uzrokuju 35 milijuna smrti godišnje, što na globalnom planu predstavlja 60 % svih uzroka smrti , dok u slabo i srednje razvijenim zemljama taj udio iznosi čak 80 %. S obzirom na takvo značenje te zastupljenost kardiovaskularnih bolesti u ukupnom morbiditetu i mortalitetu populacije na globalnoj razini, cilj ovog rada je prikaz
veličine problema i kretanja kardiovaskularnih bolesti u Primorsko-goranskoj županiji temeljem raspoloživih zdravstveno-statističkih podataka. Metode: U radu su analizirani podaci o mortalitetu i morbiditetu stanovništva PGŽ koji su objavljeni u Zdravstveno-stati sti čkim ljetopisima. Podaci su prikazani u apsolutnim vrijednosti
ma, a stope mortaliteta su, radi usporedbe sa srodnim podacima iz literature, dobno standardizirane na europsku populaciju. Također su izračunati udjeli analiziranih bolesti u odnosu na podatke o sveukupnom morbiditetu i mortalitetu. Rezultati : Analiza mortalitetnih podataka pokazuje kako su kardiovaskularne bolesti
najznačajniji uzrok mortaliteta stanovništva PGŽ. Bolesti iz ove skupine zauzimaju prvo mjesto na ljestvicama mortaliteta, kako među muškarcima, tako i među ženama. Rezultati dobne standardizacije pokazuju kako se prema mortalitetu od kardiovaskularnih bolesti Primorsko-goranska županija nalazi u sredini ljestvice mortaliteta europskih zemalja. Rasprava i zaključci: Iako je dobno standardizirana stopa mortaliteta od kardiovaskularnih
bolesti u Primorsko-goranskoj županiji niža u odnosu na prosječnu vrijednost za Hrvatsku te u odnosu na vrijednosti niza država u okruženju, dobivene su vrijednosti značajno više u odnosu na neke razvijene europske zemlje, kao i u odnosu na susjednu Sloveniju. Danas se smatra da je moguće reducirati i do 50 % prijevremenih smrti i dizabiliteta od kardiovaskularnih bolesti. To je moguće postići snaženjem aktivnosti na području promicanja zdravlja, zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja, osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ,
ali i specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti.

【 授权许可】

Unknown